Finalisti Nagrade “Fran Galović” 2018.

10. rujna 2018.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade „Fran Galović“ 2018. za najbolje samostalno objavljeno književno djelo na temu zavičaja i/ili identiteta od 61 knjige pristigle na natječaj odabralo je 10 finalista.

Među njima su suvremeni klasici te autori srednje i mlađe generacije, kajkavci i čakavci, pjesnici i prozaici, postmodernisti i tradicionalisti, itd. Neke su knjige već i nagrađivane, a obrađuju ruralne i urbane te osobne i društvene teme, dotiču se stvarnosti i fantastike, provincija i metropola, života i smrti, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, te ponajviše zavičaja, ali i bezzavičajnosti, odnosno izgradnje, ali i gubitka identiteta:

Božica Brkan: Život večni
Monika Herceg: Početne koordinate
Tanja Mravak: Naša žena
Franjo Nagulov: Obnovljivi izvor energije
Denis Peričić: Tijelo od snova
Mile Stojić: Himna poraženih
Drago Štambuk: Theurgia
Marina Šur Puhlovski: Divljakuša
Milko Valent: Otvorena rosa
Irena Vrkljan: Pjesme, nepjesme

U odabiru pobjednika, povjerenstvu će kao i prošlih nekoliko godina, pomoći čitatelji. Naime, u narodnim knjižnicama u Koprivnici, Križevcima, Đurđevcu, Ludbregu i Virju te u Sveučilišnoj knjižnici Sveučilišta Sjever od 14. rujna do 12. listopada čitatelji će moći glasovati za svojeg favorita među 10 ponuđenih. Svi glasači ulaze i u nagradnu igru – u svakoj od knjižnica slučajnim odabirom bit će odabran po jedan dobitnik nagrade, a to su knjige kandidata za nagradu.

Autor koji dobije ukupno najviše glasova čitatelja dobiva jedan glas u konačnom glasovanju za dobitnika nagrade, u kojem sudjeluju i tri člana povjerenstva, koji svaki imaju po jedan glas. Povjerenstvo djeluje u sastavu: dr. sc. Mario Kolar (predsjednik), dr. sc. Željka Lovrenčić i dr. sc. Matija Ivačić.

Dobitnik Nagrade „Fran Galović“ 2018. bit će proglašen na zatvaranju 25. „Galovićeve jeseni“ 27. listopada 2018. u Koprivnici. Nagrada se sastoji od plakete, kipića s likom Frana Galovića i 10.000 kuna.

Opis knjiga finalista*

(* Opisi knjiga informativnog su karaktera. Većinom su preuzeti s korica knjiga, iz njihovih predgovora ili pogovora, ili sa mrežnih stranica njihovih nakladnika. Opisi knjiga nužno ne odražavaju mišljenje povjerenstva i organizatora nagrade.)

	Božica Brkan ŽIVOT VEČNI Acumen	Unatoč naslovu zbirke koji sugerira onostranost i zagrobnost, priče s crne, a nerijetko i s humorne strane, govore i o svakidašnjem životu onih koji su živjeli nekad te onih koji žive danas, ali i onih koji će tek biti na ovome i na onome svijetu. Dvadesetak priča uvrštenih u zbirku pisano je (već gotovo nestalim) kajkavskim (kekavskim) idiomom autoričina moslavačkoga rodnog sela Okešinca.
	Monika Herceg POČETNE KOORDINATE SKUD Ivan Goran Kovačić	U svojem već nagrađivanom pjesničkom prvijencu autorica se upušta u avanturu promišljanja i ispisivanja događaja i osoba vezanih uz tematiku vlastitog djetinjstva i zavičaja, iznova gradeći iz pjesme u pjesmu vlastiti, fluktuirajući identitet, koji se od ishodišta neprestance mijenja u prostoru i vremenu, ali istovremeno se kreće po pravilnim putanjama životnih ciklusa.
	Tanja Mravak NAŠA ŽENA HENA COM	Minimalnim i nenametljivim jezikom te realističkim diskursom priče uvrštene u ovu knjigu otkrivaju grčeve u likovima i pletu dinamične fabule o životu običnih ljudi u običnim situacijama, koje otkrivaju izrečenu ili češće prešućenu, u pravilu unutarnju, osobnu dramu. Zakotrlja se iz nevine situacije groteska, komedija koja nikada nije samo smiješna, nego sa sobom nosi i nešto melankolije, tuge ili sućuti.
	Franjo Nagulov OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE Društvo hrvatskih književnika	Koliko god da su Nagulovljeve pjesme uronjene u stvarnost, i to njezinu manje ljepšu, pa i tragičnu stranu, toliko izbjegavaju jamranje i kukanje, a nedaćama se suprotstavljaju sada već nagulovljevski specifičnim ironijskim i samoironijskim odmakom. Nije to ironija zbog nemoći ili odustajanja od borbe, nego ona koja jedina može raskrinkati poludjelu suvremenost, koja da nije tragična, bila bi smiješna.
	Denis Peričić TIJELO OD SNOVA HENA COM	Peričić je vješt eksperimentator raznim jezičnim varijetetima, eruditski i profesionalno upućen u literarnu tradiciju, koju često citira. Motivsko-tematski dijapazon njegovih priča je impresivan (od 17. do 31. stoljeća!), a klasična i znanstvena fantastika, horor, satira, sjetna poetičnost, izrazita duhovnost i brutalni realizam supostoje skladno i prirodno, baš kao i prošlost, sadašnjost i budućnost.
	Marina Šur Puhlovski DIVLJAKUŠA v\|b\|z	Riječ je o (anti)ljubavnom romanu, zapravo priči o životu koji curi kroz prste, o našim životima u kojima nas nema, a kad napokon shvatimo što nam se dogodilo − život je već ostavio duboke, trajne ožiljke. Pisan dugim, ali jasnim rečenicama, s dobro profiliranim likovima i smislom za detalj, Divljakuša je roman koji potresnu dramu tananih međuljudskih odnosa transformira u snažnu jezičnu umjetninu.
	Mile Stojić HIMNA PORAŽENIH v\|b\|z	Stojićeva poezija ponekad je bolno direktna, beskompromisna, i kao da udara tamo gdje boli ili gdje su čvorišta naših živaca. Neovisno o tome da li tematizira rat, opsadu Sarajeva, traumatična poslijeratna iskustva ili pisanje. U Himni poraženih to je itekako važna tema i Stojić pisanju nastoji unutar svoje knjige vratiti važnost, jer sve nam se više čini da je i pisanje samo zapravo “himna poraženih”.
	Drago Štambuk THEURGIA Školska knjiga	Nova Štambukova pjesnička zbirka, iako okrenuta boravku u Brazilu, najdublje je impregnirana čežnjom za domovinom, a žanrovski varira između pjesme u prozi i lirskog dnevnika. Knjiga Theurgia sastavljena je od četiri ciklusa, od kojih svaki ima točno osamdeset čestica. Takva stroga arhitektura svjedoči o pretenziji svojevrsnog svođenja računa s jednim dijelom doživljajnosti i refleksivnosti.
	Milko Valent OTVORENA ROSA v\|b\|z	Sastavljena od četiri kruga kritičkih poetskih putovanja tranzicijskim podnebljem Hrvatske, Europe i Sjeverne Amerike, Otvorena rosa valentovski je prepoznatljivi reprezentativni primjer hrvatskog pjesništva koje od Kamova do Valenta ne odustaje od provokativnog poetskog ispisivanja svijeta kakav on, nažalost, jest, a ne kakav bi trebao ili mogao biti u prividno lirskoj tankoćutnosti.
	Irena Vrkljan PJESME, NEPJESME v\|b\|z	Pjesme uvrštene u zbirku nastale su kad se autorica nakon smrti supruga 2014. iz Berlina vratila u Zagreb. Ove pjesme posve su različite od njezine mladenačke poezije; govore o samoći, tjeskobi, tuzi, osjećajima koji ćute prazninu. Autorica u njima bilježi sjećanja i uspomene, osjećajući da vrijeme bježi. U usporedbi s nepjesmama, pjesme iz naslova knjige krajnje su jednostavne, životne i stvarne.